Savez Roma u Republici Hrvatskoj
“KALI SARA“, nastavlja dugogodišnju tradiciju Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj (UZOR) “KALI SARA” i jedna je od najaktivnijih romskih udruga koja djeluje na području cijele Republike Hrvatske i okuplja najviše članova romske zajednice. Također, struktura članstva Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ govori o odličnoj suradnji sa brojnim udrugama romske nacionalne manjine, a posebno sa Vijećima romske nacionalne manjine na razini županija, gradova i općina. Osnovana je u srpnju 2007. godine, a njen osnivač i prvi predsjednik bio je gospodin Veljko Kajtazi, saborski zastupnik dvanaest nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Kontakt brojevi/mailovi:

SUZANA KRČMAR, predsjednica

00385 (0)1 8887 673 predsjednik@kalisara.hr
00385 (0)95 826 5806

ANDREA ŠIMEK, tajnica

00385 (0)1 8887 673
tajnik@kalisara.hr
00385 (0)95 826 5806


Romski memorijalni centar Uštica

Romski memorijalni centar Uštica: Zid boli za sve neisplakane suze ubijenih Roma i njihovih obitelji

Autorica: Maja Grubišić

I ove godine, devetu godinu zaredom, na dan 2. kolovoza obilježit ćemo Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen. Iako je lokalitet Uštica, kao dio Spomen područja Jasenovac, bio otvoren još početkom srpnja 1971. godine te obilježen postavljanjem spomen-ploče na mjestu na kojem je na području od 4700 m2 evidentirana 21 masovna grobnica u kojima su posmrtni ostaci većine od 16 173 romske žrtve evidentirane imenom i prezimenom, a ubijene unutar sustava jasenovačkog logora smrti, sve do 2012. godine godine komemoracije se ovdje nisu održavale.

Sudjelujući na obilježavanju Jasenovačkog proboja 2011. godine, predstavnici romske udruge  „Kali Sara” i njen tadašnji predsjednik, a danas saborski zastupnik Veljko Kajtazi posjetili su romsko groblje u Uštici i bili zatečeni zapuštenim i neodržavanim stanjem u kojem su zatekli ovaj dio Spomen područja Jasenovac. Sjećam se da smo na groblju pored spomen-ploče susreli tadašnjeg saborskog zastupnika Nazifa Medija i njegovu suprugu s još nekoliko suradnika. Vidno razočaran zapuštenim stanjem groblja i spomen područja naglas sam rekao kako ću, ako ikada postanem zastupnik moga naroda u Hrvatskom saboru, dati sve od sebe da se ovaj prostor uredi. Dobro se sjećam kako su me napali zbog tih mojih riječi govoreći mi da je sramotno da na ovom mjestu provodim svoju političku kampanju na što sam im odgovorio da nisu sramotne moje riječi već je sramota u kakvom se stanju nalazi groblje u kojem su posmrtni ostaci ubijenih Roma i Romkinja, prisjetio se zastupnik Kajtazi. Da njegove riječi nisu bile samo prazna obećanja pokazao je već sljedeće godine kada je SRRH „Kali Sara” krenula s obilježavanjem Samudaripena te s uređenjem groblja, asfaltiranjem i uređenjem prilaznih cesta i puteva, uvođenjem infrastrukture i drugim. Ušavši kao zastupnik u Hrvatski sabor Kajtazi je pred zastupnike iznio prijedlog za proglašenjem 2. kolovoza Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve genocida / Samudaripen koji je jednoglasno prihvaćem 12. prosinca 2014. godine. Pored više od 2000 Roma i Romkinja koji  svake godine prisustvuju komemoraciji u Uštici među uzvanicima su također najviši državni dužnosnici, predstavnici diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj, predstavnici Saveza antifašista, lokalne i regionalne uprave, vjerskih zajednica i brojni drugi, a komemoraciju u Uštici redovito prati i prenosi Hrvatska radiotelevizija.

Godine 2018. zastupnik Kajtazi je, u suradnji sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara”, sukladno Operativnom planu za romsku nacionalnu manjinu za razdoblje 2017. – 2020. s Vladom RH i Gradom Zagrebom pokrenuo koordinirani proces izgradnje Romskog memorijalnog centra Uštica u okviru kojeg će biti stalni muzejski postav. U vrlo kratkom vremenu došli smo od ideje do realizacije, govori Kajtazi i nastavlja: Posebno sam ponosan na dobru organizaciju, detaljno planiranje i vrhunsku realizaciju koja nam je omogućila da Romski memorijalni centar Uštica 2. kolovoza 2020. godine otvori svoja vrata posjetiteljima.

U travnju ove 2021. godine, po prvi puta u povijesti premijer Republike Hrvatske posjetio je romsko groblje u Uštici. Andrej Plenković, zajedno s potpredsjednicima Vlade i ministrima, predsjednikom Savjeta za nacionalne manjine i ravnateljem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina položio je vijenac na spomen ploču romskim žrtvama te posjetio  Romski memorijalni centar nakon čega je javnosti poručio kako vladino izaslanstvo na ovo mjesto dolazi i dolazit će svake godine s pijetetom i sa sviješću da ne smijemo dozvoliti da se ovakvi zločini ikada ponove.

Bio sam iznimno ponosan na iskrene čestitke na uspješnoj realizaciji ovog projekta koje sam primio od premijera Plenkovića. Delegacija je bila posebno impresionirana tehničkom opremljenošću ovog Centra, a koja će nam omogućiti da cijeli postav bude još bolje prezentiran u skladu s audio-vizualnim standardima, govori Kajtazi koji je bio dio delegacije koja je stajala uz premijera.

Na samom ulazu u Romski memorijalni centar gradi se Zid boli, koji bi do ovogodišnje komemoracije 2. kolovoza trebao biti završen o čemu smo također porazgovarali sa zastupnikom Veljkom Kajtazijem, inicijatorom projekta. Planirali smo postavljanje oko 170 mramornih ploča na kojima će biti uklesana imena Roma ubijenih u Logoru Uštica. S obzirom da se radi o financijski vrlo zahtjevnom projektu Savez „Kali Sara” ne može ga realizirati bez pomoći prijatelja i donatora, ali je naša velika sreća da su se mnogi pojedinci, institucije i organizacije javili sa željom da pomognu. Uz sredstva koja je „Kali sara” uspjela izdvojiti i uštedjeti te uz pomoć dosadašnjih donatora, tvrtke JANAF d.d., Veleposlanstva Republike Indije i Veleposlanstva Azerbajdžana u Hrvatskoj, a kojima se i ovom prilikom još jednom zahvaljujem, ove ćemo godine uspjeti izgraditi i postaviti tridesetak mramornih ploča.

U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje „Kali sara” priprema informativno–edukativnu brošuru koja će biti sastavni dio materijala dostupan svim posjetiteljima memorijalnog centra te dogovara termine i sadržaje  namijenjene za obilaske ravnatelja osnovnih i srednjih škola koji bi bili temelj za daljnje približavanje sadržaja osnovnoškolcima i srednjoškolcima i njihove organizirane posjete.

Za nešto više od mjesec dana, Romi i Romkinje kao i drugi gosti i uzvanici ponovno će se naći u Uštici kako bi odali počast nevinim žrtvama te kako bi, svjesni da nema opravdanja za ovakve zločine čovjeka prema čovjeku i da nema utjehe za obitelji ubijenih, podsjetili javnost da u ljudskom srcu ne smije biti mjesta za mržnju među ljudima zbog njihove različitosti.

Foto: SRRH "KALI SARA"

Romski memorijalni centar: Istinita priča o nestalima

Autorica: Maja Grubišić

Na ovogodišnjoj komemoraciji za stradale Rome na prostoru nekadašnjeg logora u naselju Uštica pored Jasenovca, a koja se kao i do sada održala 2. kolovoza, sudjelovalo je znatno manje Roma i Romkinja, nego dosadašnjih godina. Broj posjetitelja, naime, bio je ograničen zbog mjera propisanih za suzbijanje pandemije koronavirusa te tako umjesto 2000 posjetitelja, koliko ih je bilo prijašnjih godina, ove je godine sudjelovalo njih petstotinjak, zajedno s predstavnicima hrvatskih državnih i društvenih institucija. Ovogodišnji program uveličalo je i svečano otvorenje Romskog memorijalnog centra, jedinstvenog muzejskog prostora u svijetu koji je posvećen genocidu nad Romima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Izgrađen je na romskom groblju koje se prostire na 4 292 m2, a na kojem se nalazi 21 masovna grobnica, ukupne površine 1 218 m2, u koje su zakopani deportirani i ubijeni Romi za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1942. do 1945. godine.

Maleno selo Uštica nastalo je krajem 18. stoljeća, a naseljavalo ga je hrvatsko i srpsko stanovništvo. U svibnju 1942. godine cjelokupno srpsko stanovništvo iz Uštice, zajedno sa  Srbima iz okolnih područja, odvedeno je u Jasenovački logor, a njihova oduzeta imovina poslužila je za smještaj prvih skupina deportiranih Roma. Tako je uspostavljen takozvani “Ciganski logor” koji je bio aktivan pune tri godine, a zatvoren tek u svibnju 1945. nakon dolaska Narodnooslobodilačke vojske. Prema službenom popisu Javne ustanove spomen područja Jasenovac (JUSP Jasenovac), tijekom tog perioda u logoru Uštica te u logoru Donja Gradina, a koji je bio dio istog sustava koncentracijskih logora, smješten preko puta logora Jasenovac, blizu ušća rijeke Une u Savu, stradalo je 16 173 Roma i Romkinja. Ti podaci navedeni u Pojedinačnom popisu žrtava koji vodi JUSP Jasenovac jedini su podaci za koje se koliko–toliko čvrsto možemo uhvatiti, ističe kustosica novootvorenog Romskog memorijalnog centra Sunčica Habus Nagradić te dodaje: „Neki taj broj pokušavaju umanjiti, drugi, pak, smatraju da je on čak i veći, ali svaka daljnja rasprava moguća je tek nakon provođenja novih sustavnih znanstvenih istraživanja.” Prijeratni i poslijeratni popis stanovništva također svjedoče o velikom broju nestalih pripadnika romskog naroda za vrijeme rata. Na popisu provedenom 1931. godine na području Hrvatske zbilježeno je između 14 i 15 tisuća Roma i Romkinja, a na popisu iz 1948. godine tek njih 405. Za razliku od njemačkih nacističkih logora, ustaše nisu vodile preciznu evidenciju za svakog zarobljenika, a pogotovo ne za Rome. Njih su „brojali” samo po broju prepunih vagona kojima su ih dovažali u Ušticu.

Romi u Hrvatskoj, kao i zainteresirana romska javnost diljem Europe i svijeta, sa zanimanjem su pratili izgradnju Romskog memorijalnog centra. Brojni predstavnici hrvatskih županijskih i gradskih Vijeća romske nacionalne manjine, a koji su vidjeli objekat u završnoj fazi izgradnje prije samog svečanog otvaranja, bili su vidno dirnuti i prepuni emocija te složni u stavu da su romske žrtve konačno priznate i da neće biti zaboravljene. Kada sam došao u Ušticu i vidio Romski memorijalni centar oči su mi se napunile suzama. Moja je baka, zajedno s ostalim Romima iz Međimurja bila deportirana u logor, ne ovaj u Uštici, već u logor Komarom u Mađarskoj i uvijek sam se bojao da će njezina sjećanja blijediti u svijesti mojih Roma sa svakom novom generecijom, ali ovaj Memorijalni centar čuvat će tragičnu priču romskog naroda od zaborava, kazao je Matjaš Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije.

Iznimnu čast zbog prisustvovanja otvaranju Romskog memorijalnog centra Uštica izrazio je i voditelj Europskog orkestra za mir Santino Spinelli, a koji je sa svojim simfonijskim orkestrom doputovao iz Italije kako bi sudjelujući u programu uveličao ovu svečanu komemoraciju. Kao posebno značajnu ulogu muzeja istaknuo je to da će stalnim muzejskim postavom u europsku povijest zauvijek biti upisano što se stvarno dogodilo s Romima: Nitko više neće moći reći da to nije postojalo ili da za Samudaripen nije znao. Ispričati priču o ljudima koji su nestali, o ljudima čija je sudbina slabo poznata u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta, te približiti povijesne činjenice širokom krugu ljudi upravo je prvotna motivacija i zadaća kustosice Habus Nagradić. Posao kustosa u ovom muzeju za nju je, osim velikog zadovoljstva, i poseban profesionalni izazov: Izraditi stalni postav nekog muzeja vrhunac je karijere jednog kustosa i mnogi moji kolege tijekom cijele svoje karijere ne dobiju takvu priliku.

Idejno rješenje stalnog muzejskog postava nastalo je iz zajedničke suradnje s povjesničarima koji su ovo povijesno razdoblje postavili na čvrste znanstvene temelje, a nakon toga se pristupilo izradi izvedbenog rješenja s konkretnim elementima koje treba prostorno realizirati. Trenutno se nalazimo u ovoj drugoj fazi. Dr. sc. Danijel Vojak, diplomirani povjesničar i profesor povijesti s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, svoj je dugogodišnji znanstveni rad posvetio upravo istraživanju povijesti Roma i njihovog stradanja u Drugom svjetskom ratu, a moj je zadatak da prikaz tih povijesnih činjenica izbalansiram konkretnim izvedbenim rješenjima tako da dopru do što većeg broja ljudi širokog generacijskog raspona, od osnovnoškolaca do umirovljenika, objasnila je Sunčica Habus Nagradić. Nadalje, treba uzeti u obzir veličinu izložbenog prostora od 300-tinjak kvadrata u kojem koncepcijski treba smjestiti kompleksno, delikatno i veliko područje, a što je svakako još jedan izazov, dodala je. Stalnim postavom bit će obuvaćeno više tematskih cjelina: doseljavanje Roma u Hrvatsku u 14. i 15. stoljeću, položaj Roma između dva svjetska rata iz kojeg je vidljivo da je ono što se dogodilo s Romima za vrijeme NDH bila zapravo eskalacija dotadašnjeg stanja, širi kontekst europskih zbivanja obilježen Drugim svjetskim ratom i nacističkom politikom, sudbina Roma u susjednim državama i, na kraju, sama srž muzejskog postava, a to je logor u Uštici – deportacije Roma u Ušticu, postupanje prema njima, likvidacija i masovne grobnice.

Lokalitet Uštica otvoren je 1971. kada je postavljena i spomen-ploča, a u novinarskim člancima iz te godine pronađene grobnice opisuju se kao monstrum–grobnice te su navedene točne dimenzije svake od njih. Bilo je planirano i daljnje uređenje ovog mjesta sjećanja, ali je s godinama prestalo njegovo održavanje te je ostalo zapušteno sve do 2012. godine kada su romske nevladine organizacije tamo održale prvu komomoraciju Samudaripena. Od tada se, na inicijativu Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara”, intenzivno krenulo s uređenjem ovog dijela Spomen područja Jasenovac, a 2019. godine posredstvom saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske pokrenut je koordinirani proces izgradnje Romskog memorijalnog centra.

Prilikom otvaranja Centra posjetitelji su mogli razgledati izložbu „Genocid nad Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine” autora dr. sc. Danijela Vojaka i kustosice Sunčice Habus Nagradić. Za stalni postav, pak, zadali su si rok od godine dana te ga planiraju završiti u siječnju 2021. godine, iako, kako nam je kazala kustosica, nije neuobičajeno da izrađivanje stalnog postava traje i po nekoliko godina. Podijelila je s nama i na što se koncentriraju u svome radu: Kako je sačuvano relativno malo muzejskih predmeta, primjerice osobnih predmeta logoraša, postav ćemo bazirati na audio-vizualnim materijalima, primjerice arhivskim fotografijama, video–zapisima i sličnom, jer takvih materijala imamo dosta. Također, u skladu s muzejskim trendovima i mi radimo na digitalizaciji baštine, ali nastojim pronaći balans između klasičnih medija (fotografija i tiskanih materijala) i multimedije, djelomično zbog toga što veliki dio posjetitelja čine osobe starije životne dobi, ali i zbog toga što gledanje u ekran ljude emotivno distancira.

„Pun je sila svijet, ali ništa od čovjeka jače nije”, zapisano je na spomen–ploči na romskom romskom groblju u Uštici, jer prava snaga čovjeka proizlazi upravo iz njegove sposobnosti da suosjeća s drugim živim bićima. Bez obzira koliko snažan bio strah od drugih i drugačijih, a koji je ljude natjerao na stravične zločine, snažniji su razum i srce ispunjeno ljubavlju. Iz povijesti trebamo naučiti kako ne bismo ponavljali iste pogreške, ali trebamo se fokusirati na sadašnjost kako bismo svijet učinili boljim mjestom. Takvu poruku izražavaju i stihovi romske pjesme „AuschwitzNe sadite cvijeće u Logoru Auschwitz, zasitite svijet ljubavlju”, koje je na svečanoj komemoraciji izrecitirao njihov autor Santino Spinelli uz instrumentalnu pratnju Europskog orkestra za mir.

Foto: SRRH "KALI SARA"
Foto: SRRH "KALI SARA"

Start typing and press Enter to search