Savez Roma u Republici Hrvatskoj
“KALI SARA“, nastavlja dugogodišnju tradiciju Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj (UZOR) “KALI SARA” i jedna je od najaktivnijih romskih udruga koja djeluje na području cijele Republike Hrvatske i okuplja najviše članova romske zajednice. Također, struktura članstva Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ govori o odličnoj suradnji sa brojnim udrugama romske nacionalne manjine, a posebno sa Vijećima romske nacionalne manjine na razini županija, gradova i općina. Osnovana je u srpnju 2007. godine, a njen osnivač i prvi predsjednik bio je gospodin Veljko Kajtazi, saborski zastupnik dvanaest nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Kontakt brojevi/mailovi:

SUZANA KRČMAR, predsjednica

00385 (0)1 8887 673 predsjednik@kalisara.hr
00385 (0)95 826 5806

ANDREA ŠIMEK, tajnica

00385 (0)1 8887 673
tajnik@kalisara.hr
00385 (0)95 826 5806


Treća migracija Roma u drugoj polovici 20. stoljeća

1945. – danas

Treća migracija u drugoj polovici 20. stoljeća

Brojni Romi su u 20. stoljeću svoj nomadski način života zamijenili sjedilačkim. Migracije koje su uslijedile bile su uzrokovane vanjskim čimbenicima, primjerice ratom, ekonomskom krizom i političkom nestabilnošću, koji su jednako pogodili romsku i ne–romsku populaciju. Pored toga, u mnogim zemljama istočne Europe prema Romima je, zbog teške ekonomske situacije, porasta nezaposlenosti i siromaštva, rasla rasna netrpeljivost i diskriminacija.

U zemlje zapadne Europe, primjerice Austriju, Njemačku, Francusku i Nizozemsku, zbog potrebe za radnom snagom 60–ih godina 20. stoljeća imigrirao je velik broj ljudi iz jugoistočne Europe. Najveći broj Roma emigrirao je s prostora bivše Jugoslavije – Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine. Uglavnom su se zapošljavali kao građevinari, radnici u tvornicama ili kao sezonski radnici.

Zbog porasta nezaposlenosti u istočnoeuropskim zemljama, nakon pada Željezne zavjese” 1989. godine, ljudi su iz ovih krajeva emigrirali u bogatije zapadnoeuropske zemlje. S ekonomskom krizom koja je zahvatila zemlje bivšeg istočnoeuropskog bloka, povećalo se i nepovjerenje stanovništva prema Romima koji su u medijima bili predstavljani kao zaostao i beskoristan dio društva. U Rumunjskoj je takvo stanje rezultiralo povećanim brojem fizičkih napada na Rome, nasilnim upadima u romska naselja i uništavanjem njihove imovine. Romi iz Rumunjske, ali i oni iz Bugarske, Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske, u velikom su broju emigrirali prema Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama zapadne Europe. Zbog velikog broja doseljenika zapadne su zemlje uvele pojačane mjere kontrole na granicama te su vraćale emigrante u zemlje podrijetla ili tranzitne zemlje.

Sukob na Kosovu 1998. godine pokrenuo je još jednu emigraciju. Protjerano je stotine tisuća kosovskih Albanaca i Roma. Nakon intervencije NATO–a dolazi do porasta netrpeljivosti između albanskih povratnika i Roma. Romsko stanovništvo emigriralo je u zemlje regije – Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, te u zemlje zapadne Europe i SAD. Procjenjuje se da je na Kosovu uništeno između 14 000 i 19 000 romskih domova i 75 romskih naselja. U Kosovskoj Mitrovici, gdje je prije rata živjelo oko 8 000 Roma, do danas niti jedna kuća nije obnovljena.

treća migracija Roma
Romska obitelj

Prvi kongres Roma 8. travnja 1971. godine

Svjetski dan Roma obilježava se u čast Prvog kongresa Roma koji je održan 8. travnja 1971. godine u Londonu. Taj se datum smatra jednim od najvažnijih u povijesti Roma. Na tom Kongresu sastali su se predstavnici Roma iz četrnaest zemalja svijeta.

Među najvažnijim donesenim odlukama bila je odluka o prihvaćanju izgleda službene romske zastave i službene romske himne. Donji dio zastave je zelene boje, koja simbolizira zemlju (travu), a gornji dio je plave boje, koja simbolizira nebo. Crveni kotač u sredini predstavlja putovanja i migracije Roma. Službena himna Roma obrada je stare romske pjesme Đelem, đelem” (Idem, idem”), a za konačnu verziju himne zaslužni su Žarko Jovanović i Jan Cibulka. Prvi kongres Roma rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika – Romani chiba, kao i službenim prihvaćanjem naziva Rom, što na romskom jeziku znači čovjek. Naziv Rom” izabran je kako bi se izbjegao naziv Cigan” koji za sobom povlači negativne konotacije.

Prvi Svjetski kongres Roma bio je potvrda da su Romi spremni boriti se za društvenu pravdu i jednakost svoga naroda. Unutar Kongresa formirana su četiri odbora – za socijalna i pravna pitanja, obrazovanje, kulturu te za davanje počasti žrtvama nacizma u Drugom svjetskom ratu. Slogan Opré Roma” (Naprijed, Romi”) postao je politički kredo romskog pokreta, pokreta za društvenu pravdu i jednakost.

Start typing and press Enter to search